HRAST DUB (QUERCUS VIRGILIANA)
HRAST DUB (Quercus virgiliana) Radi se o primjerku obične i karakteristične vrste, jedino relativno velikih dimenzija i starosti, pa je po tim značajkama prilično rijedak. Starost mu se procjenjuje na oko 700 godina. Prema lokalnoj legendi, a koja se prepričavanjem (u novije doba i prepisivanjem) stalno nadograđuje, pod njim se je odmarala i vojska jednoga […]
MASLINA (OLEA EUROPAEA)
MASLINA (Olea europaea) Stara maslina u Kaštel Štafiliću, čija se starost procjenjuje na oko 1500 godina značajnih je dimenzija i atraktivnog habitusa, koji još više dolazi do izražaja jer se nalazi na čistini. Oko njezinog podrijetla tijekom vremena se razvijalo više teorija, a trenutačno se, temeljem genetičkih istraživanja, smatra da ima dominantne značajke divljih maslina. […]
KOLAČ
KOLAČ Zanimljiv geomorfološki fenomen, karakterističan i poučan za razumijevanje geomorfoloških procesa u prirodi. Fenomen je nastao erozijskim djelovanjem atmosferilija i korijenja vegetacije na mekše dijelove stijenske mase, tako da su tvrđi dijelovi ostali u obliku kruga, sličnog nekada popularnom suhom pecivu, koje se u narodu nazivalo kolač.
BORIĆ NA KROVU CRKVE U NEREŽIŠĆIMA (PINUS NIGRA)
BORIĆ NA KROVU CRKVE U NEREŽIŠĆIMA (Pinus nigra) Crni bor, visine oko 170 cm i starosti procijenjene na oko 150 do 200 godina, raste iz krova crkvice sv. Petra i Pavla u Nerežišćima na Braču. Radi se čestoj i običnoj vrsti, a njegov patuljasti rast predstavlja svojevrstan kuriozitet kao prirodni bonsai, ali nema značenja za […]
ŠPILJA NA OTOKU RAVNIKU
ŠPILJA NA OTOKU RAVNIKU Zelena špilja na Ravniku ima dva morska ulaza. Ti su ulazi, a i sama unutrašnjost, dovoljno veliki da unutra mogu uploviti manji brodovi, pa otuda i priče kako su se u njoj čak skrivali manji ratni brodovi za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Na stropu špilje je mali okrugli otvor kroz koji […]
MEDVIDINA ŠPILJA
MEDVIDINA ŠPILJA Geomorfološki je značajna kao tipična špilja pučinskih otoka s morskim ulazom, a nastala radom valova i erozijom mekših stijena. Ulaz je velik, a dalje se špilja sužava i postaje niža, te završava malim žalom, koje je zabilježeno kao mjesto za razmnožavanje sredozemne medvjedice. Iako špilja nije zbog toga zaštićena, mogućnosti boravka medvjedice i […]
MODRO JEZERO
MODRO JEZERO Modro jezero se, za razliku od Crvenog, nalazi na samom rubu grada. Padine mu nisu toliko strme kao u Crvenom, te je čak izgrađen put do dna i to još 1907. godine. Jezero je, kao i Crveno, locus typicus za riblju vrstu basak, te također ovisno o podzemnim vodama. Ljeti je jezero gradsko kupalište Imotskog, […]
CRVENO JEZERO
CRVENO JEZERO Crveno jezero je prema morfološkoj klasifikaciji jama. Visina vode u njemu varira ovisno o sezoni, a vodom se opskrbljuje iz podzemnih kanala, te ne ovisi o lokalnim oborinama. Jezero je locus typicus za dvije riblje vrste – imotsku gaovicu (Phoxinellus adspersus) i basak (Rutilus basak). Ime je dobilo po crvenim stijenama od kojih su građeni […]
VRANJAČA
VRANJAČA Otkrivena je 1903. godine od strane lokalnog stanovnika. Njegovi potomci, ujedno i vlasnici zemljišta na kojem je ulaz u špilju, i danas organiziraju posjete i vode brigu o špilji. Bogati špiljski ukrasi i njihovi maštoviti nazivi odražavaju asocijacije pojedinih formi na određene likove i oblike. Špilja je značajna i kao arheološko nalazište neolitske kulture […]
JABUKA
JABUKA Otok Jabuka je vulkanske građe i neobičnog oblika. Visoka je cca 96 metara. Utjecaj mora (posolica) i suše u ljetnim mjesecima je velik. Gniježđenje galeba klaukavca je masovno, a vjerojatno i morskog vranca, sivog sokola i Eleonorina sokola. Moguće je da ima i određeno značenje i za migracije ptica kao odmorište. Priča o izumrlom […]