PROLOŠKO BLATO

Poplavno polje u kršu. To je dio polja, koji je nasipom odvojen od drugog dijela, koji više ne predstavlja poplavno područje. Zaštićeno je kao krajobraz, premda treba sve više obraćati pozornost na bioraznolikost. Manji dio područja je stalno i duboko jezero, a onaj veći, poplavni, ima vodu u dijelu godine, do 7-8 mjeseci, ovisno o hidrološkim prilikama dotične godine. Dotok vode ne ovisi o lokalnim prilikama, već o oborinama u Bosni.

Osim samog jezera, u poplavnom dijelu su velike površine plitke vode, djelomično obrasle vrbom i drugom vegetacijom, a uz sam nasip postoji nasad vrlo starih vrba, koje su posađene kao zaštita nasipa i sada se šire Blatom. Ta antropogena intervencija obogatila je staništa i njihovu raznolikost. Također, u donjem dijelu bujice Suvaja, koja utječe u Blato, postoji trščak, isto vrijedno stanište. Ova raznolikost močvarnih staništa povoljno djeluje na raznolikost ptičjih vrsta. Od riba vrijedno je spomenuti nekoliko endema, čija je sudbina postala neizvjesna naseljavanjem štuke, a ima još alohtonih vrsta, npr. babuška i šaran, koji je zanimljiv za rekreativni ribolov.

U skolpu Blata je i značajan arheološki lokalitet na otočiću Manastir, ostatci nekadašnjega franjevačkog samostana iz vremena turske vlasti. Arheoloških lokaliteta ima i u brdskom području u neposrednoj okolici, a koja su u sastavu zaštićenog područja.

Također, zaštićeno područje obuhvaća Lokvićka jezera, tri duboke ponikve ispunjene vodom, geomorfološki i krajobrazno slične nedalekim imotskim jezerima. Na nekim strmijim padinama uz samo Blato ili Lokvićka jezera ima nešto terasastih vinograda, što daje dodatnu vrijednost krajobrazu.

Bujicom Suvaja Blato je povezano s Ričičkim jezerom na većoj nadmorskoj visini. Kontroliranim ispustom, voda se iz Ričičkog jezera prelijeva u Blato, što može biti i korisno i štetno za bioraznolikost Blata.

Autor fotografija: Branimir Jukić