Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.
U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
Značajni krajobraz Kanjon rijeke Cetine proteže se prateći riječno korito, uz manja odstupanja, praktično od ušća, pa do brane Prančevići. Sam se kanjonski dio proteže zapravo još uzvodno, sve do grada Trilja, ali taj je dio ujezeren zbog brane, dakle ne posve prirodan. Zaštićeni dio kanjona je raznolik…
Temeljni fenomeni su borove šume i plaže, kao tipični podbiokovski krajobraz. Pitanje je koliko se šume mogu smatrati nekom tipičnom vegetacijom, odnosno u kojoj mjeri su one relativno nove, nastale zapuštanjem tradicijske poljoprivrede. Šljunčane plaže su svakako tipične i značajna krajobrazna vrijednost…
Jedinstven geomorfološki fenomen, nastao erozijom s Vidove gore i specifičnom konstelacijom morskih struja i valova. Osim samog izgleda, kuriozitet je i mobilnost, pomicanje, vrha Rata, ovisno o strujama i vjetrovima…
Vjerojatno nekadašnja špilja kojoj se urušio strop, a nastala je djelovanjem mora, kakvih sličnih špilja ima u okolnom području. Vrlo vizualno atraktivan geomorfološki fenomen. Ljeti atraktivno kupalište, što u perspektivi može postati problem…
Otočić Ravnik pripada skupini od nekoliko otoka i hridi uz jugoistočnu obalu Visa. Nije naseljen, a pokriven je uglavnom vegetacijom eumediteranske makije uz primjese alepskog bora. Na njemu se gnijezde galebovi klaukavci i čiope.
Pakleni otoci su arhipelag od 19 otoka i hridi pred gradom Hvarom. Pretežan vegetacijski pokrov su makija i alepski bor, pa otoci gledano iz zraka imaju karakterističnu zelenu boju, uz bijeli obrub stijena u supralitoralu. Šljunčane plaže su male i rijetke. Na najvećem otoku postoje tri povremeno naseljena zaseoka…
Otok Šćedro je većinom pod vegetacijom makije i alepskog bora, i ta je vegetacija svakako raširenija nego nekad, dok je poljoprivreda bila intenzivnija – ispaša blaga, čak i uzgoj žitarica…
Otočić Zečevo kod mjesta Vrboske na Hvaru ime je vjerojatno dobio po nekad brojnoj populaciji zečeva, ali to je tek pretpostavka. Sam je otok u relativno očuvanom prirodnom stanju jer nije naseljen, niti na koji drugi način korišten, osim ekstenzivnih turističkih posjeta radi kupanja…
Vidova gora je najviši vrh Brača i svih hrvatskih otoka. Ime je dobila po crkvici svetoga Vida, od koje danas postoje tek ostatci, a u pučkoj se predaji planina povezivala i sa staroslavenskim legendama i božanstvima, kao što je Svevid. Značajni krajobraz obuhvaća šire područje od cca 1880 ha…
Značajni krajobraz Imotska jezera – Gaj se prostire sjeverno od grada i obuhvaća i oba jezera. Može se reći da se sastoji od dvije cjeline. Prva, ujedno i povijesno vrednija, je istočni dio značajnog krajobraza, koji ima parkovne elemente, premda danas nije u najboljem stanju…
Poplavno polje u kršu. To je dio polja, koji je nasipom odvojen od drugog dijela, koji više ne predstavlja poplavno područje. Zaštićeno je kao krajobraz, premda treba sve više obraćati pozornost na bioraznolikost…
Bujična dolina urezana u vapnenoj podlozi s kanjonskim liticama i do 200 metara dubokim. Vegetacija je manje-više eumediteranska, uz što valja posebno istaći i vegetaciju stijena na liticama, predstavljenu kroz stenoendemičnu zajednicu portenšlagije i portenšlagova zvončića…
Značajni krajobraz Ruda obuhvaća izvori gornji kanjonski dio toka rječice Rude, lijeve pritoke Cetine u triljskom kraju. Cijela je rijeka dosta antropogeno utjecana, pa čak niti zaštićeni dio nije sasvim lišen ljudskih intervencija, ali je ipak atraktivan zbog kratkog kanjona kojim protječe…
Značajni krajobraz Sutina obuhvaća dio toka potoka Sutine s atraktivnim strmim i pošumljenim kanjonom i širim okolnim područjem. Od vegetacijskog pokrova valja istaći, pored sastojine crnog bora, i značajnu sastojinu bukve…